Osnažite imunitet i zaštitite se od bolesti na vrijeme
Stalna promjena vremena utječe na vaš imunitet pa tako i na vaše zdravlje. Imunitet je postao svojevrstan sinonim za zdravlje te označava sposobnost organizma da se odupire i brani od infekcija, bolesti ili nekih drugih bioloških ili kemijskih opasnosti. Iako je imunološki sustav „zaposleniji“ za vrijeme zimskih mjeseci, aktivan je i tijekom cijele godine. Imunološki sustav čine mreža različitih stanica, tkiva i organa koji zajedno rade na prepoznavanju i uklanjanju potencijalno štetnih stranih tijela poput bakterija, virusa i gljivica koji bi mogli narušiti vaše zdravlje.
Najbolje rješenje za sezonske bolesti je jačanje imuniteta.
Slabljenje imunološkog sustava čini vas podložnijima gotovo svim vrstama bolesti. Neki od učestalih simptoma su: umor, bolovi u zglobovima, česte infekcije, upale, alergijske reakcije, sporo cijeljenje rana, kronična dijareja te gljivične infekcije.
Imunitet osigurava zaštitu od raznih svakodnevnih bolesti, stoga je njegovo jačanje iznimno važno za zdravlje čovjeka.
Prehrana i vježba
Iako se o ova dva faktora nerado govori, vrlo su bitni za održavanje imuniteta. Plan prehrane koji sadrži puno žitarica te šarenog voća i povrća bogatih antioksidansima, branit će vaš organizam od bakterija. Neki od odličnih izbora za jačanje imuniteta su: naranče, brokula, kivi, jagode, mrkve, lubenice te lisnato povrće.
Dokazano je kako ljudi, čiji životni stil ne uključuje previše kretanja, imaju veće šanse za obolijevanje od prehlada i drugih infektivnih bolesti. Najbolji način na koji ćete se natjerati na svakodnevno vježbanje je pronalazak prijatelja za treniranje ili upis u grupu ljudi koja će vas motivirati da nastavite.
Dovoljno sna
Kad se osjećate zatrpano poslom možda će vam se činiti kao dobra ideja da preskočite koji sat sna kako bi odradili sav posao. Ako vam to uđe u rutinu, loše posljedice po zdravlje mogu biti opasne. Odraslom čovjeku potrebno je između 7 i 9 sati sna kako bi normalno funkcionirao tijekom dana. Za poboljšanje sna, držite se rasporeda spavanja, preskočite kofein, budite aktivni tijekom dana te osigurajte svjež zrak u spavaćoj sobi.
Pravilna higijena
Jednostavan i brz način sprječavanja zaraze je i pranje ruku sa sapunom i vodom. Ključno je da vam pranje postane dio rutine te da uz vodu koristite i sapun. No, ni sapun i voda neće vam pomoći ako ruke ispirete samo nekoliko sekundi. Za učinkovito pranje ruku potrebno je od 20 do 30 sekundi aktivnog pranja. Ne zaboravite da ruke nisu samo dlanovi, nego je važno prati gornji dio ruku i prostor između prstiju. Ako ste u javnosti te vam sapun i voda nisu pri ruci, uvijek je dobro kod sebe imati malo pakiranje antibakterijskog gela s minimalno 60% alkohola.
Smanjite unos alkohola i nikotina
Previše alkohola može oslabiti vaš imunološki sustav što rezultira češćim obolijevanjima. No, koliko je to previše alkohola? Više od dva alkoholna pića dnevno za muškarca te više od jednog pića dnevno za ženu. Učinite svom imunološkom sustavu uslugu i odustanite od pušenja. Ako imate problema s odvikavanjem, upitajte svog liječnika za savjet. Ako ne pušite, pripazite da niste često u situacijama pasivnog pušenja koje isto tako utječe na imunitet.
Čovjekov najbolji prijatelj
Česta fraza koja se koristi za pse, primjenjiva je i na imunitet. Snažan imunitet doista jest čovjekov najbolji prijatelj u čijem jačanju može pomoći i pas. Psi svojim vlasnicima daju razlog za kretanje i vježbanje u prirodi. Isto tako, dokazano je kako vlasnici pasa imaju niži krvni tlak i kolesterol, zdravije srce te su opušteniji. Psi su posebno važni i kod jačanja imuniteta djece i otpornosti za razvoj alergija.
Jedan od najistraživanijih prirodnih imunomodulatora na svijetu je beta glukan. Beta glukan je vrsta vlakana s antimikrobnim i antioksidativnim svojstvima čije korištenje u prehrani sprječava gripu, herpes, jača imunitet te ubrzava zacjeljivanje rana.
Međutim, imunološki se sustav u tijelu ne može aktivirati bez vitamina D. Vitamin D ima tri središnje funkcije – reguliranje imunološkog sustava, reguliranje rasta stanica te reguliranje hormonske ravnoteže. Vitaminom D3 bogate su ribe poput lososa, tune i sardine, sir i mliječni proizvodi te crveno mesa.
Vrste vitamina D
Od rođenja pa nadalje u životu, vitamin D jako je izuzetno važan u tijelu čovjeka. Potreban je za normalan rast i razvoj kostiju te doprinosi radu imunološkog sustava. Najvažnija funkcija vitamina D je održavanje pravilne koncentracije kalcija i fosfora u krvi. Time se povećava njihova apsorpcija u crijevima, osigurava mineralizacija kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva. Postoje dvije osnovne vrste vitamina D – vitamin D2 i vitamin D3. Vitamin D2 (ergokalciferol) nalazi se u biljnoj hrani, uključujući i gljive. S druge strane, vitamin D3 (kolekalciferol) nalazi se u životinjskoj hrani te se stvara za vrijeme izlaganja suncu. Dokazano je kako je vitamin D3 korisniji i snažniji te utječe dvostruko više na razinu vitamina D u krvi nego što to radi vitamin D2. Svaka stanica u našem organizmu ima receptore za vitamin D, a svaki se višak vitamina D skladišti u tjelesnoj masnoći za kasnije korištenje.
Vitamin D kod djece
Nedostatka vitamina D kod djece može uzrokovati karijes. Sa slabljenjem kostiju dolazi i do nastanka karijesa, odnosno do problema sa zubima. Djeca kojoj manjka vitamina D često imaju više karijesa i problema s mliječnim zubima. Isto tako, može uzrokovati kraći rast jer djetetove kosti ne dobivaju sve što bi trebale pa vjerojatno neće rasti brzinom kojom bi trebale. Često, djeca s nedostatkom vitamina D su niža od svojih vršnjaka. I djeca i odrasli s manjkom vitamina D često razvijaju više respiratornih infekcija i prehlada od osoba koje nemaju manjak vitamina, a sve zbog oslabljenog imunološkog sustava.
Trebaju li i odrasli vitamin D3?
Dolaskom hladnijeg vremena sve manje vremena provodimo u prirodi na svježem zraku i suncu, a sve se više zatvaramo u udoban i topao prostor svog doma. Tako smanjujemo prirodan izvor neophodnog vitamina koji nam je potreban za održavanje zdravlja i normalne funkcije organizma. Taj vitamin je vitamin D, a poznat je i po svom nazivu sunčev vitamin.
Kada se govori o vitaminu D, najčešće se govori o djeci i važnosti za njihovo zdravlje i razvoj, ali vitamin D3 iznimno je bitan i odraslom čovjeku jer doprinosi održavanju normalnih kostiju, normalnoj razini kalcija u krvi, normalnoj apsorpciji kalcija i fosfora te normalnoj funkciji imunološkog sustava. Iznimno je bitno pratiti razinu vitamina D kod odraslog čovjeka kako bi se pravovremeno moglo reagirati na njegov manjak koji može uzrokovati brojne bolesti.
Rizične skupine
Postoji nekoliko skupina koje imaju povećani rizik za razvoj nedostatka vitamina D. Jedna od njih su osobe tamnije puti zato što tamnija koža podrazumijeva više melanina, što znači da organizmu treba i više vremena za upijanje zraka sunca kako bi si stvorilo zalihu vitamina u organizmu. Osobe koje se nedovoljno izlažu suncu, što uključuje i učestalu upotrebu krema za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, boravak u zatvorenom prostoru većinu dana, nošenje odjeće koja pokriva veći dio kože te boravak u području sjevernih geografskih širina tijekom zimskih mjeseci. Isto tako, osobe koje boluju od kroničnih bolesti jetre, kroničnih bolesti crijeva i kroničnih bolesti bubrega te osobe na terapiji određenim lijekovima poput antiepileptika (fenitoin, karbamazepin) te sistemskih glukokortikoida. Pretile osobe također spadaju u rizične skupine. Razlog tome je odlaganje vitamina D u višku masnog tkiva zbog kojeg su pretilim osobama potrebne veće doze vitamina D kako bi postigli normalnu koncentraciju vitamina D u krvi.
Bolesti uzrokovane manjkom vitamina D
Unatoč tome što je toliko dostupan putem hrane i sunca, vitamin D često je zapostavljen u našim životima te njegov nedostatak može uzrokovati mnoge bolesti. Manjak vitamina D jedan je od najčešćih oblika nedostatka hranjivih tvari u svijetu. Naš organizam treba vitamin D kako bi apsorbirao kalcij koji je glavni sastojak zdravog i pravilnog razvoja i rasta kostiju.
Bez vitamina D u organizmu može doći do omekšanja kostiju (u ekstremnim slučajevima do rahitisa) što vodi do odgođena rasta, deformacija kostiju, učestalih fraktura kostiju i zglobova, te bolova u leđima i nogama. Osim toga, nedostatak vitamina D povezuje se i s nastankom srčanih bolesti, karcinoma, multiple skleroze, dijabetesa, autoimunih poremećaja i drugog. Gotovo svaka kronična bolest može se povezati s nedostatkom ovog vitamina u organizmu.
Rahitis
Kod dojenčadi i male djece prehrana ne sadrži dovoljne količine vitamina D za pravilan rast i razvoj te oni ne provodi puno vremena na suncu jer je zimi prehladno, a ljeti prevruće. Rahitične promjene najizraženije su u kostima koje ne sadržavaju dovoljno mineralnih tvari te postaju meke i mogu se iskriviti. Istodobno postoji mlohavosti mišića uz prekomjerno znojenje. Mlohavost mišića trbušne stijenke uvjetuje nastanak izbočenog trbuha. Udovi se često izobliče u tzv. X i O noge, uz ravna stopala. Neispravna prehrana majke za vrijeme trudnoće pridonosi pojavi rahitisa kod djeteta nakon rođenja, stoga se on može spriječiti već prije rođenja tako da se trudnica hrani mješovitom hranom te uzima dodatne količine vitamina D uz boravak na suncu i svježem zraku.
Osteoporoza
Osteoporoza je bolest starije životne dobi koja najčešće pogađa žene. Naša tijela oslanjaju se na vitamin D koji pomaže u apsorpciji kalcija i rastu snažnih kostiju tijekom cijelog života. Više od 50% žena s osteoporozom imaju nedovoljnu razinu vitamina D u organizmu. Najčešće i najopasnije komplikacije ove bolesti su prijelomi kralješaka i vrata te bedrene kosti. Osnovno liječenje osteoporoze podrazumijeva prekid navika loših po zdravlje, uklanjanje čimbenika rizika te se preporučuje nadomještanje vitamina D3.
Alzheimerova bolest i demencija
Istraživanja su povezala niske razine vitamina D s abnormalnostima u strukturi mozga, kognitivnim padom i demencijom. Slično tome, dokazano je kako su niže razine vitamina D bile povezane s ubrzanim kognitivnim opadanjem. Stručnjaci se sada fokusiraju na dokaze o tome može li korištenje dodataka služiti kao oblik prevencije i terapije ili ne.
Lupus
Bolest kod koje imunološki sustav napada vlastite organe, često je povezan s nedostatkom vitamina D. Djelomice zato što se pacijentima oboljelim od lupusa savjetuje držanje podalje od sunca te im se prepisuju kortikosteroidi koji su povezani sa smanjenjem razine vitamina D. Nedavna istraživanja navode kako bi ispravljanje nedostatka vitamina kod pacijenata s lupusom moglo pomoći u ublažavanju njihove bolesti.
Gubitak kose
Žene koje boluju od gubitka kose imale su značajno manje razine vitamina D u organizmu nego one koje ne boluju od gubitka kose. Vitamin D ključan je u ciklusu rasta kose zato što pomaže kosi da iz faze mirovanja dođe do faze rasta.
Bolesti srca
Manjak vitamina D često se povezuje i s bolestima srca. Jedno istraživanje pokazalo je kako su osobe s izrazito niskom razinom vitamina D imale tri puta veće šanse od umiranja uzrokovanog zastojem srca. No, stručnjaci tvrde kako još uvijek nema dovoljno dokaza o direktnoj povezanosti između visoke razine vitamina D i smanjenja kardiovaskularnih rizika, stoga je prerano govoriti o tome bi li uzimanje dodataka prehrani pospješilo zdravlje srca.
PMS
Prema istraživanju, žene između 27 i 44 godina s višim unosom vitamina D imale su najniži rizik od pojave simptoma PMS-a. Iako su ibuprofeni i dalje najčešći oblik terapije za vrijeme PMS-a, stručnjaci smatraju kako su dodaci vitamina D obećavajuća alternativa.
Prevencija manjka vitamina D
Povećano izlaganje suncu jedno je od načina na koji možete osigurati unos vitamina D. Boravite barem pola sata na otvorenom, no ako imate svijetlu put ili ste imali rak kože, posavjetujte se s liječnikom. Isto tako, manja je vjerojatnost da će izlaganje suncu zadovoljiti vaše dnevne potrebe zimi ili ako ste stariji ili tamnije puti.
Ljudi misle da će uravnoteženom prehranom osigurati dovoljne količine vitamina D, no to nije istina. Iako prehrana bogata vitaminom D nije najbolji izvor vitamina, možete zadovoljiti barem dio dnevnih potreba tako da na tanjuru imate masnu ribu poput lososa, tune i skuše. Pri kupovini tražite mlijeko i žitarice obogaćene ovim vitaminom. Ako ne pijete mlijeko, sok od naranče može vam biti dobra zamjena bogata vitaminom D.
Zašto je beta glukan važan za zdravlje?
Beta glukan jedan je od najistraživanijih prirodnih imunomodulatora na svijetu. Riječ je o polisaharidu, odnosno šećeru koji potiče imunološki sustav kako bi što učinkovitije obranio organizam od bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Beta glukan pozitivno utječe na zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi i jačanje imunološkog sustava, a koristi se kao dodatna pomoć u liječenju brojnih bolesti. Prirodno se ne nalazi u ljudskom organizmu stoga ga je potrebno uzimati kroz hranu ili oralno u obliku dodataka prehrani, a kod pojedinih se stanja može nanositi lokalno na kožu ili intravenski kroz infuziju.
Beta glukan u hrani
Beta glukan u hrani je moguće pronaći u namirnicama kao što su:
Namirnice bogate beta glukanom najbolje je konzumirati što manje prerađene jer obradom gube dio beta glukana. Koliko je god to moguće, pokušajte birati namirnice koje su što manje obrađene. Primjerice, umjesto instant zobenih pahuljica ili zobenog brašna bolje je odabrati obične zobene pahuljice.
Za što se koristi beta glukan?
Beta glukan se najčešće koristi za potporu imunološkom sustavu, pogotovo kada je riječ o osobama čija je obrambena sposobnost tijela oslabljena uslijed kroničnog umora, fizičkog i emocionalnog stresa te tretmana poput zračenja ili kemoterapije. S obzirom na dokazanu učinkovitost jačanja imuniteta, beta glukan je koristan za obranu od bolesti kao što su: prehlada, gripa i infekcije dišnog sustava.
Ovo su neke od bolesti i tegoba kod kojih se koristi terapija beta glukanom:
Beta glukan i imunitet
Beta glukan jedan je od ključnih saveznika imunološkog sustava. Beta glukan se smatra najsnažnijim prirodnim aktivatorom i stimulatorom imunološkog sustava zahvaljujući tome što i do nekoliko puta može pojačati njegovu djelotvornost.
Učinkovitost beta glukana potvrdila su brojna istraživanja. Konkretno, beta glukan djeluje kao imunomodulator, što znači da pokreće niz reakcija koje pomažu imunološkom sustavu čineći ga učinkovitijim. Beta glukan, također, sudjeluje i u proizvodnji matičnih stanica koštane srži i podupire produkciju leukocita, trombocita i eritrocita.
Beta glukan dokazano pomaže u ublažavanju simptoma prehlade i respiratornih infekcija te smanjuje vrijeme trajanja bolesti. Ipak, ljudski organizam ne može samostalno proizvesti beta glukan, stoga ga je potrebno unositi u obliku dodataka prehrani ili kroz namirnice koje ga sadrže.
Beta glukan i šećer u krvi
Beta glukan sudjeluje i u održavanju razine šećera u krvi nakon obroka tako što utječe na sporiju apsorpciju glukoze nakon jela čime pomaže u održavanju pravilnog odnosa glukoze i inzulina u krvi. Osim toga, istraživanja su pokazala da pomaže organizmu i u borbi s bakterijama otpornima na liječenje antibioticima i virusima koji uzrokuju infekcije gornjih dišnih puteva.
Kako bi se što lakše i brže obranio od prehlade i drugih sezonskih bolesti, ljudski organizam treba malu pomoć. Beta glukan pomaže ne samo preventivno, već i kada su prisutni simptomi bolesti.
Beta glukan i Vitamin D3® kao dodatak prehrani
Hrana i piće nije uvijek dovoljno da nadomjestite vitamine i minerale koji vam nedostaju u tijelu. Na sreću tu su dodaci prehrani, brz i jednostavan način da održite dozu korisnih tvari u tijelu, bez prevelike muke. Uzimanje Zona Vital Betaglucan + vitamin D3® dodatka prehrani doprinosi održavanju normalnih kostiju, normalnoj razini kalcija u krvi, normalnoj apsorpciji kalcija i fosfora te normalnoj funkciji imunološkog sustava. Osobe se prije korištenja trebaju posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom oko prikladnog doziranja.
